Kako postati advokat

Posao advokata je da pruži pravnu pomoć i savete klijentu kako bi mu pomogao da ostvari svoja prava. Advokati zastupaju ne samo fizička lica već i kompanije i državne službe i pomažu im da na najbolji mogući način reše pravne probleme. Ukoliko je potrebno, advokati će stranku zastupati u parničnom postupku.

Šta radi advokat?

Reč je o poslu koji je veoma odgovoran i gde je neophodno odlično poznavanje zakona, jer svaka greška može skupo da košta klijenta. Da bi se osigurao visok nivo ekspertize, Zakon o advokaturi propisuje jasne procedure kako se postaje advokat. Ipak, pre toga je potrebno razumeti osnovna zaduženja advokatske službe.

Advokat klijentima pruža sledeće usluge:

  • davanje pravnih saveta pismenim i usmenim putem;
  • izrada ugovora, legata, poravnanja, izjava, opštih i pojedinačnih akata i drugih isprava;
  • pisanje molbi, predstavki, podnesaka, tužbi, molbi itd.
  • zastupanje fizičkih i pravnih lica u sporovima na sudu i van njega;
  • posredovanje u vansudskim sporovima;
  • pomoganje u izradi pravno obavezujućih dokumenata.

Zadatak advokata je da pruži najbolju moguću pravnu zaštitu i da, poštujući zakone, na stručan, savestan i odgovoran način radi u interesu klijenta. Da bi na pravi način pripremio slučaj, uspostavljen je institut advokatske tajne. To znači da se poverljiva informacija može otkriti samo u izuzetnim slučajevima, u skladu sa zakonom i etičkim principima.

Kako postati advokat u 5 koraka

Da bi neko postao advokat, potrebno je da se zadovolje određeni uslovi koji se pre svega tiču obrazovanja i sticanja zakonskih uslova za samostalni rad. Kako je advokatura veoma važan deo pravnog sistema jedne države, put do dozvole za rad je precizno definisan, a prvi korak je sticanje diplome. 

1. Sticanje diplome pravnog fakulteta

Najpre je neophodno steći diplomu pravnog fakulteta iz Srbije ili inostranstva. Ukoliko je diploma stečena u drugoj državi, neophodno je da  ona bude priznata u skladu sa zakonima koji se tiču visokog obrazovanja u Srbiji. Studije na pravnom fakultetu traju pet godina i podrazumevaju:

  • Osnovne studije prava (u trajanju od četiri godine), koje pokrivaju opšteobrazovne (nacionalna istorija, sociologija) i uskostručne predmete (uvod u pravo, ustavno pravo). Tokom osam semestara studenti kroz predavanja, vežbe, konsultacije, seminare i stručnu praksu stiču neophodna znanja za advokatski poziv. Završetkom osnovnih studija stiče se zvanje diplomirani pravnik.
  • Master studije prava (u trajanju od godinu dana), koje nude dodatnu specijalizaciju pa se, pored obaveznih predmeta, održava nastava iz izbornih predmeta. Sa odbranom završnog master rada, stiče se zvanje master pravnik (iz odabrane naučno-pravne oblasti).


2. Pripravnički staž

Nakon uspešno završenih studija prava, potrebno je steći iskustvo pripravničkim radom u advokatskoj kancelariji, kod beležnika, u kompanijama ili kod pravosudnih organa (kao što je tužilaštvo). Kako je reč o dodatnom usavršavanju, izbor mesta za pripravnički staž je veoma važan. 

Oni koji žele da se bave advokaturom svakako će želeti da uz iskusnog advokata steknu neophodna znanja. Pripravnički staž je neophodan uslov za izlazak na pravosudni ispit, bez kog je nemoguće započeti bavljenje advokaturom. 

3. Polaganje pravosudnog ispita

Pravosudni ispit je jedan od ključnih koraka u advokatskoj karijeri. Da bi neko izašao na polaganje, neophodno je da poseduje diplomu pravnog fakulteta, kao i pripravnički staž. Neophodno iskustvo zavisi od toga gde se odvijalo stažiranje.

  • Dve godine rada u sudu, javnom pravobranilaštvu, tužilaštvu i advokaturi
  • Tri godine rada u državnim službama
  • Četiri godine rada u kompaniji ili nekoj organizaciji

Pravosudni ispit se sastoji od pismenog i usmenog dela. Uspešno polaganje omogućava izlazak na advokatski ispit.

4. Polaganje advokatskog ispita

Advokatski ispit se polaže pred komisijom advokatske komore Srbije. Poput ispita na fakultetu, kandidatu se postavljaju po dva pitanja iz svake ispitne oblasti:

  • Propisi o advokaturi;
  • Etika advokata;
  • Advokatska tarifa.

Komisija na osnovu prikazanog znanja iz svake ispitne oblasti utvrđuje da li je kandidat uspešno položio ispit. U slučaju pozitivnog ishoda, izdaje se uverenje o položenom advokatskom ispitu.

5. Ostali preduslovi za rad u advokaturi

Polaganje pravosudnog i advokatskog ispita su najvažniji segmenti u procesu građenja advokatske karijere. Oni predstavljaju dokaz posedovanja adektvatnog znanja i iskustva za obavljanje ovog posla. Ipak, to nisu jedini preduslovi koje propisuje Zakon o advokaturi. Neophodni su:

  • državljanstvo Republike Srbije;
  • opšta zdravstvena i potpuna poslovna sposobnost;
  • nepostojanje radnog odnosa;
  • neosuđivanost za krivično delo koje bi kandidata činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom;
  • nepostojanje druge registrovane samostalne delatnosti ili statusa statutarnog zastupnika, direktora ili predsednika upravnog odbora u pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, stečajnog upravnika, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije;
  • dostojnost za bavljenje advokaturom;
  • obezbeđen radni prostor pogodan za bavljenje advokaturom i ispunjenost tehničkih uslova, u skladu sa aktom Advokatske komore Srbije;
  • protek najmanje tri godine od donošenja konačne odluke o odbijanju zahteva za upis u imenik advokata bilo koje od advokatskih komora u sastavu Advokatske komore Srbije, ako je kandidat prethodno podnosio zahtev koji je odbijen.

Upis u imenik advokata

Ukoliko su ispunjeni svi preduslovi, advokatska komora donosi odluku o upisu kandidata u imenik advokata. Ipak, rešenje se ne donosi dok se ne položi advokatska zakletva koja glasi:

„Zaklinjem se da ću dužnost advokata obavljati savesno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona i drugih propisa, Statuta advokatske komore i Kodeksa profesionalne etike advokata i da ću svojim postupcima i ponašanjem čuvati ugled advokature.”

Nakon svečanog čina donosi se i rešenje o upisu u imenik advokata, pri čemu se izdaje i advokatska legitimacija.

Tokom osnovne obuke za posrednika-medijatora, koja je uređena prema Pravilniku o programu obuke za posrednika na osnovu Zakona o posredovanju – medijaciji polaznici će se upoznati sa pojmovima i karakteristikama posredovanja kao i pravnim okvirom za postupanje i karakteristikama u medijaciji.
IMO Premium

Organizator: Institut za moderno obrazovanje

Jedinstveni paket stručnog usavršavanja za nastavnike


Individualni kurs dikcije

Organizator: Centar za javni govor

Dođite da naučite kako da otklonite osnovne greške u govoru poput lenjih usta, gutanja slova, slogova i reči. Na kraju kursa bićete osposobljeni da vaš govor tokom intervjua, prezentacije ili bilo kog drugog javnog nastupa bude jasan i siguran. Radićemo i na osnovnoj akcentološkoj pismenost.

Osnovna obuka za posrednike – medijatore

Organizator: JP Službeni glasnik

Obuka je namenjena najširoj ciljnoj grupi: pravnicima, ekonomistima, politikolozima, socijalnim radnicima, psiholozima, advokatima, izvršiteljima, javnim beležnicima, inženjerima, zaposlenima u zdravstvu, školstvu, u javnim preduzećima i privatnim kompanijama, nevladinom sektoru, predstavnicima sindikata i svima koji žele da se osposobe za obavljanje poslova posredovanja.

IMO Exclusive

Organizator: Institut za moderno obrazovanje

Jedinstveni paket stručnog usavršavanja za nastavnike

Trening trenera - Kreiranje i dizajn obuka

Organizator: Moja obuka d.o.o.

Od menadžera, tim lidera, trenera se očekuju napredne prezentacione veštine. Kako odabrati, dizajnirati, planirati, uspešno organizovati i realizovati trening koji će postići postavljene ciljeve, saznaćete i savladaćete uz pomoć iskusnih predavača. Realizacija u trening centru ili online.
JAVNA SVOJINA U REPUBLICI SRBIJI

Organizator: JP Službeni glasnik

Tema seminara je javna svojina na sva tri nivoa vlasti u Republici Srbiji. Razlikovanje tri oblika javne svojine u Republici Srbiji, prepoznavanje korisnika i nosilaca prava korišćenja, određivanje nadležnog organa za pribavljanje, raspolaganje i upravljanje stvarima u javnoj svojini, imovinski postupci, upis i evidencija imovine prema ZJS, kao i pokloni u javnoj svojini.