Kriza briše znanje

19. maj

Najbolja investicija za izlazak iz krize jeste ulaganje novca u obrazovanje, smatraju sve razvijene zemlje. Evropska unija planira da poveća izdvajanja za obrazovanja iz BDP sa sedam na 10 odsto, Indija ih je povećala na 20, a Kuba čak na 30 odsto. U Srbiji se za obrazovanje izdvaja 3,5 odsto, a za nauku svega 0,3 odsto.

Na 14 državnih i privatnih univerziteta u našoj zemlji studira 260.000 studenata. Po broju visokoobrazovanih, od oko šest odsto u odnosu na broj stanovnika, nalazimo se na samom dnu evropske i svetske obrazovne lestvice. Više od milion stanovnika Srbije nema potpuno osnovno obrazovanje, od kojih se 227.127 potpisuje palcem. Iako izgleda da je broj visokoškolskih ustanova veliki, za jednu malu zemlju, kakva je Srbija, procenjuje se da bi broj onih koji upisuju fakultete trebalo da se poveća za 20 odsto.

- Škola nikad nije dovoljno, jer je obrazovanje investicija koja se uvek isplati - objašnjava prof. dr Branko Kovačević, rektor Univerziteta u Beogradu. - Vlada mora to da shvati što pre, ili će Srbija postati kolonija. Neophodno je napraviti i strategiju visokog obrazovanja, odnosno procenu koji su to kadrovi potrebni Srbiji i koje privredne grane će se razvijati. Po završetku studija, mlad čovek želi da ima siguran posao i pristojnu zaradu od koje će moći da živi.

Kovačević kaže da su mnoge zemlje odavno shvatile koliko je ulaganje u obrazovanje isplativo. On dodaje da škole ne treba deliti na državne i privatne, jer je tržište to koje će odabrati kvalitet. Najbolji primer za to je Indija, čiji su softverski stručnjaci najtraženiji u Americi, a većina inženjera zaposlena u NASA su Indusi. Reformom obrazovanja i većim investicijama, Irska je od jedne male, siromašne zemlje napravila ekonomski bum i postala primer idealnog školskog sistema.

- Mislim da Srbija nema dovoljno kvalitetnih škola, ali tržište je to koje će napraviti selekciju - smatra prof. dr Radivoje Mitrović, državni sekretar u Ministarstvu prosvete. - Moramo gledati unapred deset godina i videti koje su to privredne grane koje će realno doprineti rastu društvenog proizvoda. Rasprodali smo sve što smo imali, a novac nismo uložili u profitabilne grane.

Mitrović kaže da, sve dok nemamo strategiju razvoja privrede, ne možemo imati ni strategiju razvoja obrazovanja. Mora da se zna za šta školujemo kadrove. On navodi primer Australije, gde je visoko obrazovanje postalo peta izvozna grana, a trećina studenta su stranci. Mitrović dodaje da se pojavljuje sve više novih zanimanja koje diktira razvoj tehnologija i da bi Srbija to moralo da prepozna.

- Svet je odavno shvatio da je obrazovanje unosan biznis - kaže Mitrović.
- Univerzitet u Beogradu je brend, iako treba još mnogo toga da se uradi. Svojim kvalitetom on može da privuče destine hiljada stranih studenata koji će, osim školarine, imati i druge troškove dok studiraju, i tako doneti novac našoj zemlji. Nekada je postojao Zavod za međunarodnu kulturno-prosvetnu saradnju, koji je ukinut, tako da se sada nigde ne vodi evidencija o stranim studentima.

Prvi čovek Univerziteta u Nišu prof. dr Radoslav Bubanj kaže da se, ponekad, stiče utisak da se svesno ili nesvesno radi na tome da se obrazovanje dovede na najniži nivo.

- Da bismo ušli u Evropsku uniju, moramo da imamo od 12 do 20 odsto visokoobrazovanog stanovništva - kaže Bubanj. - U Finskoj, Švedskoj i Norveškoj, ali i u ostalim zemljama, osnovna izdvajanja namenjena su obrazovanju. Ko ima više znanja, ima i brži izlaz na tržište. Ako se nastavi sa ovakvim odnosom prema obrazovanju, može se očekivati gašenje nekih državnih visokoškolskih ustanova.

Bez ulaganja

U Sloveniji 67 odsto mladih između 28 i 25 godina upisuje više škole i fakultete, što je na nivou evropskog proseka, pokazuje istraživanje Centra za obrazovne politike. U Srbiji taj procenat je oko 43 odsto, a sedam procenata studenata školuje se na privatnim univerzitetima. Značajnih investicija u visokoškolstvo nije bilo tokom poslednje dve decenije, a novac dobijen iz budžeta odlazi na plate i delimično pokrivanje materijalnih troškova, dok o bilo kakvim ulaganjima kao što su opremanje kabineta i osavremenjivanje nastave, nema ni govora.

 

(Preuzeto iz Večernjih novosti 18.05.2009.)



Postavljeno: 19.05.2009.
Broj pregleda: 2570

KOMENTARA postavi prvi komentar (0)